Dan državnosti 2015
20. lipnja 2015.
ScrewedCITY u RIMU
27. studenoga 2015.ACADEMIA CRAVATICA i MOSAICO ITALO CROATO RIM
U suradnji sa Spazio Europa, kojim upravljaju Informacijski ured Europskog parlamenta u Italiji i Predstavništvo Europske komisije u Italiji, te Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Italiji, predstavljaju:
Sretna Kravata svima!
Predstava za Svjetski dan kravate
PETAK, 16. LISTOPADA 2015.
18:00
SPAZIO EUROPA
Palazzo Campanari
VIA IV NOVEMBRE, 149 RIM
– Performans i putujuća povijesno-edukativna izložba koja će javnosti predstaviti povijest kravate. Edukativni paneli također sadrže umjetničke koncepte inspirirane kravatom.
– Dokumentarac koji poetski pripovijeda i šije, pripovijeda i prede, ovaj mali, veliki rupčić zvan kravata.
– Događaj u spomen na "Kravata oko Hrvatske", umjetnički projekt Marijana Bušića.
– Aperitiv s okusom anisa.
Sve to kako bi se nazdravilo i proslavilo kravatu.
U znak podrške SVJETSKOM DANU KRAVATE.
Izvorno su je nosili vojnici kako bi se zaštitili od hladnoće, a kravata se pojavila u Francuskoj za vrijeme vladavine Luja XIII.
U to vrijeme, francuski kralj je regrutirao hrvatske vojnike; nosili su maramu s čvorovima oko vrata. Također se pretpostavlja da je riječ kravata (na francuskom cravate) iskvarenica riječi hrvatski (na francuskom croate). Oko 1650. godine kravata je postala osnovni predmet na dvoru kralja Luja XIV. Muškarci su se natjecali u smjelosti i eleganciji, dodajući čipku i svilene vrpce. Moda se proširila Europom. Nošena od strane bogatih i kicoša, kravata se proširila kroz sljedeća stoljeća i kontinente, poprimajući nove oblike.
Priča o kravati – didaktička izložba
Organizacija projekta: Academia Cravatica Muzej kravate (Museo della cravatta).
Koncepcija i tekstovi: Nikola Albaneže.
Koordinacija: Koraljka Dilić
Oblikovanje: Koraljka Bubnjić
www.academia-cravatica.hr
"Od zore čovječanstva, ljudi su osjećali potrebu vezati tkaninu oko vrata, toliko da su čak i stari Egipćani, na primjer, vezali komad tkanine s Izidinim čvorom oko vrata pokojnika kao znak zaštite. Predak moderne kravate bila je jednostavna traka tkanine. Prvi koji su je nosili, iz higijenskih i klimatskih razloga, bili su rimski legionari stacionirani u sjevernoj Europi. Traka tkanine, nazvana fokal, vezala se oko vrata čvorom, ostavljajući dva kraja da vise preko prsa, s primarnom svrhom zaštite od hladnoće.
Izvorno su je u tu svrhu nosili vojnici, a kravata se kasnije pojavila u Francuskoj kao ukrasni dodatak. Francuzi su usvojili ovaj "maramu", posudivši je od hrvatskih plaćenika, koji su je nosili tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.). Sastojala se od bijelog ili crvenog lanenog šala, kravatske (od slavenskog krvat: hrvatski), koji je bio dio uniforme hrvatske milicije, plaćene od Luja XIV. Imao je romantičnu konotaciju: bio je to dar koji su supruge, zaručnice i ljubavnice darivale vojnicima koji su odlazili u rat u daleke zemlje. Vezan oko vrata, bio je svjedočanstvo njihove veze i znak vjernosti ženi koju su voljeli.
Pred prvu polovicu 17. stoljeća, hrvatski vojnici postigli su velike uspjehe u ratu, a hrvatska konjica postala je poznata diljem Europe, sa svojim karakterističnim dodatkom, koji je tako postao simbol kulture i elegancije čak i među buržoazijom.
Međutim, nepopravljivo je fascinirao prije svega kraljeve i dvorjane. Godine 1661. Luj XIV. ustanovio je položaj "izrađivača kravata" za kralja, gospodina zaduženog za pomoć vladaru u ukrašavanju i vezanju kravate. Nakon toga, vojvotkinja od La Vallière, kraljeva miljenica, također je bila očarana ovom modom, postavši prva žena koja je nosila kravatu. Ljudi su se natjecali u smjelosti i eleganciji, dodajući čipku i svilene vrpce. Moda kravate proširila se Europom. Nošena od strane bogatih i kicoša, kravata je prešla stoljeća i kontinente, neprestano poprimajući nove oblike. Karlo II. Stuart (1630.-1685.) uvezao je ovaj najnoviji modni trend u Englesku, kojem je trebalo samo nekoliko godina da osvoji cijelu Europu i većinu američkih kolonija, etablirajući se kao jednako potreban i neizostavan modni dodatak.
Postavši sastavni dio kolektivnog običaja, Oscar Wilde (1854.-1900.), među ostalima, spomenuo ju je u jednom od svojih najpoznatijih djela, "Važnost ozbiljnosti", napisavši citat koji je ostao ikoničan: "Dobro vezana kravata prvi je ozbiljan korak u životu", što je svakako duhovito, ali i puno značenja. Doista, nije se radilo samo o pukom običaju i bontonu, već i o kulturnom i obrazovnom aspektu. U drugoj polovici 19. stoljeća, nakon inovacija koje je uvela industrijska revolucija, uključujući i u tekstilnom sektoru, pojavila se funkcionalnija, dulja i uža kravata. Nazvan "mornarska kravata", ovaj modni dodatak ušao je u povijest i ostaje osnova moderne kravate. Godine 1926. njujorški proizvođač kravata, Jesse Langsdorf, imao je briljantnu ideju da dijagonalno izreže tkaninu kravate na tri odvojena dijela, koja će kasnije sašiti. Upravo je rođena današnja kravata, identična onoj koju danas poznajemo, a u usporedbi sa svojim prethodnicima bila je dulja, elastičnija i stabilnija, što znači da se nije uvijala."
