Svi putevi vode u Rim
14. veljače 2025.
ARTisFACT MOZAIK
15. veljače 2025.
Ženska klapa Armorin
Ženska klapa Armorin osnovana je 1999. godine te okuplja pjevačice iz raznih krajeva Hrvatske. Već dvadeset i pet godina klapa privlači pozornost na domaćim i međunarodnim pozornicama, potvrđujući svoju kvalitetu brojnim nagradama.
Na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, Armorinke su osvojile ukupno 19 nagrada, od čega pet prvih nagrada stručnog žirija, dvije apsolutne pobjede u kategoriji ženskih klapa te nagradu za najbolju izvedbu nove skladbe Jubi si me u sakreto. Ovoj zavidnoj kolekciji prvih nagrada pridružuju se i nagrade s natjecanja hrvatske tradicijske vokalne glazbe, festivala Klape Gospi Sinjskoj i Večeri dalmatinske pisme u Kaštel Kambelovcu.
Armorinke se posebno ponose i sudjelovanjem klape u snimanju glazbe za kratkometražni animirani film Tišina mora (2010.), dok su pjesme klape Armorin poslužile i kao dio glazbene pozadine u igranom filmu Dražen (2024.). Među brojnim projektima ističe se i organizacija smotre More, ti si čežnja koja je okupljala ponajbolje hrvatske klape u srcu Zagreba te suorganizacija novopokrenutog Zagrebačkog klapskog ciklusa koji nekoliko puta godišnje okuplja zagrebačke klape.
Klapa je do danas izdala tri nosača zvuka:
- Stegla me je mladost (2011.),
- Dite (2019.), koji je 2020. godine nominiran za glazbenu nagradu Porin,
- Slipo srce (2024.) koji je promoviran na obljetničkom koncertu klape povodom 25 godina postojanja, održanom u studenom 2024. u Zagrebu.
Osim nastupa diljem Lijepe naše, klapa je ostvarila brojne zapažene nastupe u inozemstvu (Slovenija, Austrija, Njemačka, Maroko, Švicarska, Norveška), uvijek vođena ciljem promocije hrvatske kulturne baštine.
Umjetnički voditelj klape je Davor Capković, a članice su:
- Paulina Đapo (1. sopran),
- Marija Vuletić, Marija Blažević (2. sopran),
- Maša Maradin, Diana Čabrilo (1. alt),
- Saša Marinović, Gabriela Paradžik (2. alt).
Klapa i UNESCO
Klapsko pjevanje je tradicija višeglasnog pjevanja u Dalmaciji. Višeglasno pjevanje, a cappella homofono pjevanje, usmena predaja i jednostavnost glazbe su glavna obilježja ove tradicije. Vođa svake pjevačke grupe je prvi sopran, uz kojeg pjevaju još nekoliko drugih soprana, te prvi alt i drugi alt. Prilikom nastupa raspored pjevača je uski polukrug. Prvi sopran započinje, potom ga prate ostali. Osnovni cilj je ostvariti što bolje stapanje glasova. Gledano s tehničke strane, pjevači u klapi izražavaju svoja raspoloženja pomoću otvorenih grlenih glasova, sotto voce pjevanja, obično u visokotonskoj teksturi. Daljnja karakteristika je sposobnost slobodnog pjevanja, bez pomoći nota. Tekstovi klapskih pjesama uglavnom su ljubavni, a kreću se od poetskih, vedrih, optimističkih i šaljivih do tekstova pretjeranog sentimentalizma. U prosincu 2012. godine UNESCO je uvrstio klapsko pjevanje na popis nematerijalne svjetske baštine.
Žensko klapsko pjevanje
Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata (a cappella). Fenomen klapskog pjevanja kontinuirana je i relativno stara pojava kakvog ga poznajemo i danas, formira se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, posebice u Dalmaciji.
Glavna karakteristika klape je upravo spontano pjevanje koje se tradicijski pjeva u raznim prilikama: u konobama, na pijacama, ispod volta ili dobro akustičkim dijelovima grada, kao serenade, na religijskim manifestacijama i u pauzama tokom zajedničkih poslova poput pranja robe, rada na zemlji, ribarenja itd.
Zapisi ženskog klapskog pjevanja mogu se pratiti još od sredine 19. stoljeća, ali je tek osnivanjem Festivala dalmatinskih klapa u Omišu ženama pružena mogućnost da se glazbeno iskažu u novom, javnom kontekstu.
Klapa Zadranke 1976. godine bila je prva ženska klapa koja je nastupila u natjecateljskom dijelu Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, ravnopravno s muškim klapama i s klapskim repertoarom oblikovanim u homofonom četveroglasju. Nakon njih otvorila su se vrata za brojne ženske klape te se 1991. ukazala i potreba za posebnom finalnom večeri ženskih klapa. Time se otvorio put ženskim klapama koje će se sve češće pojavljivati na Omiškoj pozornici i biti čak glazbeno spremnije, uvježbanije i interpretacijski dojmljivije od nekih muških klapa.
